Tokom visokih ljetnih temperatura, organizam se mora adekvatno prilagoditi vremenskim uslovima – spontano i bez naglih promjena kako temperature tijela, tako i metaboličkih procesa.
Posebnu pažnju posvećujemo pacijentima sa kardiovaskularnim bolestima, kao i pacijentima koji koriste terapiju propisanu od strane psihijatra.
1. Ishrana i unos tekućine
Prvi i najvažniji faktor je ispravna ishrana i adekvatan unos tekućine, koji ljeti mora biti veći nego tokom hladnijih dana.
Unos tekućine treba da prati gubitak, a pacijent sam procjenjuje da li se više preznojava ili boravi u toplim prostorijama.
- Za zdrave osobe: 3–4 litra tekućine tokom 24 sata
- Za srčane bolesnike: unos tekućine uskladiti sa:
- stvarnom potrebom organizma
- gubicima zbog lijekova (diuretici)
- pojačanim znojenjem i disanjem zbog vrućine
Preporuka:
Unos tekućine kontinuirano, u manjim količinama (svakih 1–2 sata oko 150 ml, tj. jedna čaša vode ili voćnog napitka).
2. Prilagodba terapije i mjerenje pritiska
- Antihipertenzivi:
Zbog vrućine krvni sudovi se šire, a efekat lijekova za pritisak jača. Hipertoničari bi trebali kontrolisati krvni pritisak prije uzimanja terapije i po potrebi smanjiti dozu i do 50% (uz konsultaciju sa ljekarom).
3. Preporučeno voće i hrana
- Bobičasto voće (borovnice, maline, kupine, jagode):
Bogato flavonoidima, pomaže u snižavanju pritiska i jačanju krvnih sudova. - Lubenica:
Hidratizira, bogata likopenom koji štiti srce. - Jabuka:
Izvor antioksidansa, vlakana i vitamina C – snižava holesterol. - Banane:
Bogate kalijem, regulišu pritisak. - Avokado:
Nezasićene masne kiseline i kalij. - Citrusi (narandža, limun, grejp):
Vitamin C, bolja elastičnost krvnih sudova. - Crno grožđe:
Resveratrol za zdravlje srca i snižavanje pritiska. - Kivi:
Vitamin C i kalij, sprečava ugrušak i pojačava cirkulaciju. - Biljna vlakna i žitarice:
Snižavaju krvni pritisak i holesterol.
Preporuka:
Obroci neka budu lagani, bogati povrćem, ribom, maslinovim uljem i žitaricama.
4. Dodatne preporuke i upozorenja
- Pazite na simptome:
Pad pritiska, ubrzan rad srca, oticanje stopala, slabost, kožni osipi, promjene raspoloženja. - Psihijatrijska terapija:
Lijekovi mogu pojačati osjetljivost kože na sunce – koristiti zaštitne kreme, boraviti u hladovini. - Izbjegavati fizičku aktivnost tokom najtoplijeg dijela dana.
- Ne konzumirati alkohol tokom vrućina.
- Preporučuje se kupanje hladnijom vodom, lagana odjeća od pamuka ili lana i nošenje zaštitnih šešira.
Zaključak
Prilagodite svakodnevne navike i terapiju ljetnim uslovima. Ne zanemarujte simptome i redovno se konsultujte sa ljekarom!
Autor:
Doc. dr. med. sc. Mirsad Selimović, internista–kardiolog
